METODE ZA IZRAČUN IZGUBLJENE DOBITI

I. Uvod

U domaćoj literaturi se vrlo rijetko mogu naći razrade metoda za izračun izgubljene dobiti koje se danas koriste i koje su priznate u svijetu, stoga se još uvijek u većini koristi strana literatura.

U ovom izlaganju će se ukratko prezentirati najznačajnije metode koje vještaci mogu primjenjivati u svom radu, uz napomenu da je svakako vrlo važno da se decidirano napomene o kojoj je metodi riječ, te da se ona dosljedno primjenjuje u cijelom Nalazu. Spomenuto je važno i iz razloga što u slučaju značajnijeg odstupanja u rezultatima (ukoliko se traži više vještačenja) odabir različitih metoda može biti uzrokom odstupanja.

II. Izgubljena dobit (Lost Profit) vs izgubljena poslovna vrijednost (Lost Business Value)

Izgubljena dobit (Lost Profit) – kada nastali štetni događaj uvjetuje gubitak dobiti u određenom periodu vremena, a odnosi se na vrijednost koju je moguće metodološki utvrditi. Izgubljena dobit u ovom pristupu predstavlja razliku između dobiti koju bi poslovni subjekt ostvario da nije bilo štetnog događaja i smanjenog obujma dobiti koji je ostvario.

Izgubljena poslovna vrijednost (Lost Business Value) – gubitak dobiti u okolnostima u kojima se smatra ili pretpostavlja da je nastupio trajni (vječni) gubitak dobiti, ili kada je poslovanje potpuno uništeno.

II. 1. Privremeni gubitak dobiti

Privremeni gubitak dobiti nastaje kada poslovni subjekt nakon nastupa štetnog događaja ostvaruje manje razine dobiti, međutim nakon kratkog vremena počinje sa nadoknadom i naposljetku se vraća na razine očekivane dobiti.

Izgubljena dobit u tom slučaju predstavlja samo između očekivane i stvarno ostvarene dobiti, pri čemu ni u jednom trenutku ne dolazi do tzv. „zastoja“ u ostvarivanju dobiti, već je ona na nižim razinama od očekivane. U tom slučaju nema gubitka poslovne vrijednosti.

II. 2. Trajni gubitak poslovne vrijednosti

Kod trenutnog prestanka djelatnosti u kratkom vremenu dolazi do potpunog izostanka aktivnosti i ostvarivanja dobiti koje se u budućnosti neće nastaviti. U tom slučaju odmah dolazi do gubitka poslovne vrijednosti.

II. 3. Postepeni gubitak dobiti

Kod postepenog gubitka dobiti uslijed nastalog štetnog događaja za prvo razdoblje (do potpunog izostanka dobiti) potrebno je utvrditi izgubljenu dobit, dok se nakon tog perioda utvrđuje izgubljena poslovna vrijednost.

III. Metode za izračun izgubljene dobiti (The Lost Profit Methods)

„Legendarna četvorka“ Planiranje Određivanje vremenskog razdoblja (za izračun) Procjena relevantnosti (izgubljene dobiti i troškova) Raspoloživost dovoljno pouzdanih podataka za analizu, pretpostavke i mišljenja

Najčešće metode koje se koriste za izračun izmakle dobiti su:

1. Metoda usporedbe „prije i poslije“ (Before-and-after method)
2. Pristup mjerila (Yardstick approach)
3. „Ali-umjesto“ metoda (But-for“ method)
4. Izravna metoda (Direct method)
5. Kombinirana metoda (Combination method)

III.1. Metoda usporedbe „prije i poslije“ (Before-and-after method)

Kod ove metode uzima se prihod ili porast prihoda prije štetnog događaja i uspoređuje ga se s onim nakon štetnog događaja.

Ova metoda je dobra u situaciji kada poslovni subjekt ima relativno stabilno kontinuirano poslovanje kod kojeg nije uobičajen nagli porast prihoda, te nije prikladna za brzorastuće poslovne grane, te poslovne subjekte na koje jednokratne stavke (one off) imaju značajniji utjecaj.

Primjer:

Izgubljena dobit iznosi 1.320.

III. 2. Pristup mjerila (Yardstick approach)

Ova metoda uspoređuje prihod ili porast prihoda promatranog poslovnog subjekta i drugih poslovnih subjekata iz iste industrije (poslovne grane).
Kako se kod ovog pristupa radi o usporedbi s drugim kompanijama, potrebno je pažljivo uzeti u obzir sve moguće razlike u uvjetima poslovanja.

Vrlo često se kao analitički postupak pri određivanju mjerila koristi uzorak od 5 (pet) relevantnih subjekata, najviša i najniža vrijednost se odbace, a od preostale tri se izračuna prosjek.

Primjer:

III. 3. „Ali-umjesto“ metoda (But-for“ method)

Ova metoda uspoređuje razliku između procijenjene moguće dobiti bez štetnog događaja s ostvarenom dobiti koja je nastala nakon štetnog događaja, i vrlo je slična metodi „prije i poslije“.

Ipak, ova metoda se koristi u slučajevima kada je poslovni subjekt morao raditi druge manje isplative poslove umjesto onih koji su izostali, a razlog tome najčešće može biti otkazivanje dugogodišnjih dobavljača (prelazak na nove skuplje) ili otkazivanje dugogodišnjih kupaca (prelazak na nove kupce sa većim rabatima/skontima).
Kod primjene ovog modela vrlo su bitne pretpostavke o prihodima i rashodima koje se koriste u kalkulaciji štete.

Primjer:

Izgubljena dobit iznosi 1.600.

III. 4. Izravna metoda (Direct method)

Izravna metoda se rukovodi stvarnim ugovorom prema kojem se prilagođava kalkulacija. Izravna metoda se koristi kod izvođenja dokaza da kalkulacija posla nije bila u skladu s ugovorom, te u svim slučajevima kada su podaci nedvojbeni i ne iziskuju formiranje pretpostavke za izračun vrijednosti.

Primjer:

Izgubljena dobit iznosi 5.000.

III. 5. Kombinirana metoda (Combination method)

Kombinirana metoda može uključiti sve ranije spomenute metode, međutim preporuča se da se koristi vrlo ograničeno i samo u slučajevima kada valorizacija izgubljene dobiti nije moguća uz pomoć samo jedne metode.

ZAKLJUČAK

Kod odabira ispravne metode za izračun izgubljene dobiti svaki vještak mora prvenstveno prethodno dobro poznavati performanse poslovnog subjekta, te njegovo mjesto u okviru poslovne grane, geografskog i tržišnog položaja.

Prije samog odabira potrebno je izraditi detaljnu analizu poslovanja poslovnog subjekta do datuma nastanka štetnog događaja, ako je raspoloživo, do razine analitičke bilance.

Samo na taj način moguće je prije konačnog odabira metode ispravno eliminirati sve elemente koji bi značajno pogrešno utjecali na formiranje pretpostavki za izračun svote izgubljene dobiti, a samim time i rezultat činili manje vjerodostojnim.

U praksi se za poštivanje „Legendarne četvorke“ vještaci vrlo često susreću sa ograničenjima, kako u obliku i načinu postavljanja zadataka, tako i u često nesređenim i nepouzdanim računovodstvenim podacima koji mogu značajno utjecati na formiranje pretpostavki.

Literatura:

1. Skripta: „Metode izgubljene dobiti“, prof.dr.sc. Vinko Belak,

2. Članak: “Damages Measured by Lost Profits or Lost Business Value“ Alvarez & Marsal, Joe Gardemal Managing Director

3. Prezentacija: „Advanced Workshop on Lost Profits Calculations, Lost Profits Analyses – Methods and Procedures“, ParenteBeard